Teško je naći nekoga tko barem jednom u životu, na pikniku, izletu ili sličnom druženju nije odigrao „rekete“, kako se u žargonu često naziva badminton. Kako to rade oni kojima je taj sport puno više od rekreacije moglo se vidjeti proteklog vikenda u Opatiji. Preko 300 mladih igrača iz čak 22 zemlje od petka do nedjelje „okupiralo“ je Sportsku dvoranu Marino Cvetković natječući se na turnirima „Adria U-17 International 2022“ te „Adria Youth Internacional U-9, U-11, U-13 i U-14“. U vrlo atraktivnom sportu, medijski često nepravedno zapostavljenom, nadmetale su se djevojke i mladići iz Austrije, Belgije, Češke, Engleske, Finske, Italije, Irske, Izraela, Luksemburga, Mađarske, Njemačke, Portugala, Slovačke, Rumunjske, Slovenije, Španjolske, Švedske, Švicarske, Walesa, Indije, Ukrajine i domaćina Hrvatske.
-Godišnje se odigra 20-ak ovakvih natjecanja, a riječ je o jednom od turnira europskog badmintonskog kruga koji se pojedinačno boduju. Igra se u pet kategorija, pojedinačno žene i muškarci, muški i ženski parovi te miksevi, rekao je direktor turnira Željko Miškulin.
Mediteransko zlato u paru najveći uspjeh u povijesti
Iako često volimo kazati kako smo „mala zemlja za velike sportske rezultate“, badminton je jedan od onih sportova u kojem se, barem u seniorskoj konkurenciji, ne možemo pohvaliti velikim uspjesima na najvećim svjetskim natjecanjima.
–U Hrvatskoj djeluje 20-ak klubova, imamo 300-tinjak registriranih igrača, a zagrebački Medvedgrad 1998 najuspješniji je klub. Uz Zagreb, kao centri prednjače Rijeka, Dubrovnik i Osijek, tu su i Slavonski Brod, Varaždin te Čakovec. Uvijek imamo dobre juniore, ali često se naši talentirani igrači kasnije „izgube“. Najveći uspjeh zlatna je medalja s Mediteranskih igara 2013. u Turskoj para Đurkinjak-Holbling, a još uvijek čekamo našeg prvog olimpijca, to nam je jedan od glavnih ciljeva u budućnosti.
Natjecanje u Opatiji mnogima je poslužilo za bliže upoznavanje s badmintonom kao sportom, ali i njegovim pravilima te potrebnom opremom.
–Igra se do 21, a za pobjedu su potrebna dva osvojena gema. Kod rezultata 20:20 igra se nastavlja sve dok netko ne dođe do dva boda prednosti ili ne osvoji 30 bodova. Igra započinje servisom iz svog polja u dijagonalno servisno polje protivnika. Mreža se nalazi na 1,5 metara visine, dok je teren veličine 5,18×13,40 metara. Reketi su vrlo lagani, teže između 70 i 100 grama. Nekada su se izrađivali od drva i aluminija, no ovi današnji rade se od ugljičnih vlakana ili titana. Igra se pernatom, duguljastom lopticom napravljenom od 16 guščijih pera učvršćenih u plutenu glavu. Zanimljivo je kako loptica nakon udarca može dostići brzinu od 300 km/h, ali zbog pera koja pružaju otpor naglo usporava.
Agilnost najvažnija motorička sposobnost
Badminton je jedan od najdinamičnijih sportova u kojem je potrebna izuzetna tjelesna pripremljenost.
-Puno je dinamike i brzih promjena kretanja, stoga je agilnost najvažnija motorička sposobnost za uspješno igranje badmintona. Profesionalci treniraju jednako kao i bilo koji drugi vrhunski sportaši, ujutro su na programu kondicijski, a navečer tehničko-taktički treninzi. Upravo zbog naglih, eksplozivnih promjena kretanja česte su ozljede, pa se pomoću brojnih specijaliziranih vježbi puno pažnje polaže na njihovu prevenciju.
Zanimljiva je i svjetska badmintonska karta, na kojoj je „velikim slovima“ označena jedna skandinavska zemlja.
–Danska je svjetska badmintonska velesila, a nevjerojatno zvuči podatak da na 4,5 milijuna stanovnika imaju oko 100 tisuća registriranih igrača, riječ je o trećem sportu po masovnosti u toj zemlji. Danskoj uz bok su Indija, Japan, Kina i Indonezija.
Kad već nismo majstori badmintona poput Danaca, u snalažljivosti i improvizaciji nitko nam nije ravan.
–Upravo su Danci začuđeno primijetili kako u Opatiji nemamo specijaliziranu dvoranu za badminton, a mi smo im odgovorili da takva ne postoji u čitavoj Hrvatskoj, sa smiješkom će Miškulin. Doduše, imamo tri solidne dvorane na zagrebačkom velesajmu, ali to nisu standardi koje bi dvorana za badminton trebala imati. Pokušali smo im objasniti da se snalazimo kako znamo, a da možda baš zbog talenta za improvizaciju imamo uspjehe u mnogim sportovima.
I za kraj, malo badmintonske povijesti. Igra slična badmintonu igrala se još u drevnoj Kini i Indiji prije dvije tisuće godina. U srednjem vijeku badminton je bio omiljen u Engleskoj, i to podjednako među narodom i plemstvom, a u toj je zemlji 1877. godine osnovan prvi moderni badminton klub. Badminton se u Hrvatskoj prvi put organizirano počeo igrati 1956. godine u sklopu radničkih sportskih igara, no, u natjecateljskom smislu nije zaživio sve do kraja 80-ih, kada je osnovan Badmintonski klub Zagreb. 1992. godine održano je prvo pojedinačno državno prvenstvo, a prvi prvaci bili su Daniel Lacko i Renata Horvat.
