Natjecanjem u trčanju na 50 metara, štafeti, skoku u dalj s mjesta, nogometu, potezanju konopa i bacanju loptice, vrtićarci iz čitave Primorsko-goranske županije pridružili su se obilježavanju Međunarodnog olimpijskog dana. Većina vrtića natjecala se u svom prostoru, dok su mališani Dječjeg vrtića Morčić to učinili na sportskim terenima trsatskog Kampusa. Mali su sportaši bodreni tetama, prijateljima, roditeljima i ponekim djedom ili bakom pokazali veliku energiju, ali i zavidne motoričke sposobnosti uvježbane tijekom dugogodišnjeg rada s kineziolozima.
-U našem vrtiću djeca se četiri puta tjedno bave sportom, rekla je odgajateljica sportske skupine „Loptice“ Jana Kraljić. Većina predškolaca već tri godine uključena je u sportske programe što daje vidljive rezultate. Djeca su toliko kreativna da sama smišljaju razne elementarne igre ili već poznate dopunjuju svojim zanimljivim rješenjima.
Za razliku od nekih drugih predškolskih ustanova, „Loptice“ uživaju u vrlo kvalitetnim uvjetima rada.
-Vrtić Morčić nalazi se na Gornjoj Vežici. Riječ je o novom objektu s multifunkcionalnom, izvrsno opremljenom dvoranom, a imamo i veliki vanjski prostor kojeg često koristimo.
Kineziologinja Željana Marić gotovo dva desetljeća vježba s najmlađim Riječanima.
-Djeca su jako zainteresirana i vesela, a ona koja će ubrzo u školu u sebi već imaju pravi natjecateljski naboj. Dečki najviše vole nogomet, a cure ples. Iako im je stalo do pobjede, učimo ih nekoj osnovnoj sportskoj kulturi, naglašavamo da je najbitnije sudjelovati, i da nema ljutnje ako izgube.
U vrtićkoj dobi najvažnije je nadograditi tzv. biotička mototička znanja.
-Čim se rode, djeca počinju mahati rukama i nogama. Ubrzo nakon toga dižu se na noge, hodaju i skaču. U toj fazi stižu u vrtić, ustanovu u kojoj sve te vještine metodičkim radom treba zaokružiti i nadograditi, istaknula je Marić. Sportski program u vrtiću temelji se upravo na biotičkim znanjima, a radimo i osnove specifičnih znanja s ciljem da djeca prepoznaju različite sportove, kako bi lakše izabrala svoju buduću disciplinu.
A kada je u pitanju motorička sposobnost koju djeca trebaju razvijati od najranije dobi, dileme nema.
-To je koordinacija, kaže Marić, koja se ipak ne može raditi izdvojeno, što god radimo povezano je s nekom drugom sposobnosti. Iz tog razloga bitno je u radu s najmlađima obuhvatiti većinu motoričkih sposobnosti. Koordinacija je ipak presudna jer na nju najviše možete utjecati u njihovoj dobi. Propusti li se to učiniti, kasnije je teško nadoknaditi, dok npr. fleksibilnost ili brzinu možete poboljšavati i u kasnijoj dobi.
A dok su ih tete i kineziolozi bodrili i usmjeravali, mališani su uživali na proljetnom trsatskom suncu, zaigrani i natjecateljski raspoloženi.
-Natječem se u povlačenju užeta i bacanju loptice, rekla je Ema Badrić, usput nam otkrivši srodstvo sa slavnom hrvatskom pjevačicom. Dobro mi idu oba sporta, ali bacanje loptice ipak malo bolje. Dobro je baviti se sportom jer možeš postati jak, zaključila je Ema.
-„Fora“ mi je što uvijek radimo neke poligone i razgibavamo se, a najbolje mi je kada igramo igre. Ovdje sam došla povlačiti uže i skakati u dalj, kazala je Ivana Kraljić.
-Najviše volim igrati nogomet, otkrio je Leon Vincetić, naglasivši kako trenira u Orijentu. Volim Luku Modrića, ali Perišić mi je ipak najbolji nogometaš, priznala je buduća zvijezda Crvenih s Krimeje.
-Natjecao sam se u trčanju i skoku u dalj, rekao je Borna Mišćak, „šapnuvši“ kako bi se, kada bude malo veći, volio baviti košarkom.
Košarka, nogomet, rukomet ili atletika, manje je bitno. Važno je biti aktivan poput riječkih vrtićaraca, koji pomoću sporta jačaju i duh i tijelo, usvajajući usput “zlata vrijedne” životne navike.