U Primorsko-goranskoj županiji sportom se aktivno bavi 56 tisuća stanovnika, od čega 19 tisuća mladih do 23 godine starosti kao i sedam tisuća osoba starije životne dobi. U susjednoj Istarskoj županiji, registrirano je oko sedam tisuća mladih rekreativaca, a pribroje li se tome i natjecatelji, brojka se penje do 17 tisuća aktivnih mladih stanovnika na poluotoku. Podaci su to Hrvatskog olimpijskog odbora, krovne nacionalne sportske institucije koja, uz brojne druge zadatke i aktivnosti, pomaže sportu na lokalnoj razini.
-Plivanje, vaterpolo, sinkronizirano plivanje, jedrenje, sportski ribolov na moru, ribolov na slatkim vodama, surfanje, veslanje, boćanje, kuglanje, alpsko skijanje, skijaško trčanje, biatlon, snowboard, auto-moto sport, atletika, karate, judo, boks, kickboxing te odbojka, košarka, rukomet i nogomet najzastupljeniji su sportovi u Primorsko-goranskoj županiji, a boćanje, kuglanje, judo, veslanje, plivanje, jedrenje, nogomet, streljaštvo i boks u Istarskoj županiji, informirao je pomoćnik glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora zadužen za programe lokalnog sporta Hrvoje Balen.
Kako bi pomogao razvoj lokalnog sporta, Hrvatski olimpijski odbor provodi 11 razvojnih programa te organizira nekoliko godišnjih manifestacija.
-Ove smo godine uveli dva nova programa, razvoj sporta specifičnog za određenu lokalnu sredinu te razvoj ženskog sporta. Tu su i obilježavanja Međunarodnog i Hrvatskog olimpijskog dana, Olimpijski festival dječjih vrtića, promicanje sporta u cilju očuvanja zdravlja i razvoja zdravstvenog turizma te nabavka sportske opreme i vozila za prijevoz sportaša.
U HOO-u su detektirali jedan od najvećih problema hrvatskog sporta, sve manje djece uključene u sportske aktivnosti.
–Problem manjka djece najvidljiviji je u ekipnim sportovima, znakovito je kako je nastup na posljednjim Olimpijskim igrama u Tokiju izborio jedino vaterpolo. Nažalost, u posljednje dvije godine zbog pandemije koronanvirusa od bavljenja sportom odustalo je oko 30 tisuća djece, što je velika brojka i vrlo zabrinjavajući podatak. Povećanje broja sati tjelesnog odgoja u školama te prilagodba sustava školovanja djeci koja se aktivno bave sportom djelomično su rješenje problema, a upravo o tim temama nedavno je održan i zanimljiv okrugli stol na kojem su, uz djelatnike Ministarstva obrazovanja, sudjelovali i predstavnici raznih sportskih institucija, rekao je Balen.
Brojne statistike pokazuju kako je Hrvatska jedna od najpretilijih europskih nacija, stoga je uključenje građana u rekreativne aktivnosti od velike važnosti za zdravlje društva.
–Primorsko-goranska i Međimurska županija najaktivnije su kada je u pitanju organizacija i provođenje rekreacije, naravno, tu je i grad Zagreb u kojem je u rekreativne aktivnosti uključeno tridesetak tisuća građana, naglasio je Balen. Vrlo su aktivne i Istarska, Osječko-baranjska te Splitsko-dalmatinska županija.
Upravo Primorsko-goransku županiju i Klub športske rekreacije „Gorovo“ iz Opatije, Balen je spomenuo kao pozitivan primjer organizacije sportskih aktivnosti u lokalnoj sredini.
-Gorovo je, na čelu s vrijednim entuzijastom Daliborom Korenićem, udruga koja vrlo kvalitetno radi i organizira brojne aktivnosti, od nordijskog hodanja do Festivala sportske rekreacije na Platku, manifestacije koja okuplja veliki broj rekreativaca, pogotovo ljudi srednje i starije životne dobi. Njihovi rezultati pokazuju kako je, uz dobru organizaciju i trud, u sport moguće privući veliki broj građana.
I upravo organizatoru nordijskog hodanja Daliboru Koreniću zbog njegovog nesebičnog i dugogodišnjeg zalaganja za razvoj rekreacije na području Opatije i čitave Primorsko-goranske županije na nedavno održanom 10. Hrvatskom festivalu sportske rekreacije u nordijskom hodanju i pješačenju uručena je plaketa Hrvatskog saveza nordijskog hodanja.
-Početkom pandemije potpuno smo se prebacili na vanjske aktivnosti, pa smo se u vrijeme najveće krize i dalje bavili sportskom rekreacijom i nordijskim hodanjem. Nordijsko hodanje je idealno u takvim situacijama, a provodeći program “Korakom do zdravlja” hodamo po čitavoj Primorsko-goranskoj županiji. Nastavljamo dalje, jer nordijsko hodanje je aktivnost u usponu i niti izbliza nije dostiglo svoj vrhunac.

–Za razliku od običnog hodanja, u onom nordijskom, zahvaljujući korištenju štapova, uključujemo 90% mišića te trošimo 40% više kalorija. S nordijskim hodanjem u Opatiji krenuli smo prije desetak godina uz dosta slab odaziv građana. Danas je potpuno drukčija situacija, svake subote imamo barem 30-ak hodača. Zvuči čudno, ali pandemija koronavirusa osvijestila je ljude, većina je shvatila koristi aktivnog života i boravka u prirodi. Prema nekim statistikama napravljenima prije pandemije, samo 14% hrvatskih građana bavilo se organiziranim oblikom rekreacije. No, upravo pomoću programa u prirodi koje provodimo posljednjih godina, broj rekreativaca u Opatiji narastao je do čak 70% što je fantastičan podatak, zaključio je Korenić.