Jeste li znali da se Dvorana mladosti prvotno trebala graditi na Delti, a da je prvi koncert u tom objektu održao tadašnji poznati grčki glazbenik Demis Rusos? Ili da se u parku na Mlaci prvo izgradila kuglana, a tek naknadno i ostatak sportskog centra? Ovakve i slične vrijedne informacije o povijesti riječkih sportskih objekata od sada se mogu pronaći u monografiji „U službi sporta i sportaša“, poznatog riječkog novinara i publicista Nevena Šantića.

Dvorana mladosti na Trsatu najiščekivaniji riječki sportski objekt
U knjizi je na 300-njak stranica predstavljeno 18 objekata pod upravljanjem Rijeka sporta, tvrtke koja ove godine slavi 15. obljetnicu postojanja. U svakom poglavlju autor uz atraktivne fotografije Fonda Grada Rijeke i Rijeka sporta navodi kratku povijest nastanka objekata te osoba zaslužnih za njihovu izgradnju . No, knjiga nipošto nije sazdana na suhoparnom nizanju podataka i brojki, već „živom“ štivu punom zanimljivosti i anegdota povezanih s izgradnjom, kao i intervjua s voditeljima objekata te poznatim riječkim sportašima koji su ta borilišta koristili.
–Sigurno najiščekivaniji riječki sportski objekt bila je Dvorana mladosti na Trsatu. Trebala je biti izgrađena na Delti no od toga se na kraju odustalo, jer je u to vrijeme razvoj Luke bio glavni prioritet i sve se trebalo tome podrediti, naglasio je autor. Do dovršetka objekta 1973. godine riječki su košarkaši, rukometaši i odbojkaši igrali na gostujućim parketima, pa je njezino otvaranje predstavljalo veliki događaj za riječki sport. Primjerice, košarkaš Kvarnera Milan Miličević rekao mi je da je kao klinac stalno odlazio na gradilište gledati kako napreduje izgradnja dvorane.
Uz Dvoranu mladosti, autor je posebno izdvojio projekt Bazena Kantrida.
-I u toj priči bilo je puno emocija od strane brojne riječke “vodene obitelji“. Sjećam se otvaranja na kojem su tadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel, pokojni Zdravko „Ćiro“ Kovačić i Marko Strahija skočili u bazen. Proslavljeni vaterpolist Zoran Roje rekao mi je kasnije kako je u tom trenutku bio toliko ushićen, da bi, da mu nije bilo previše neugodno, pred svima poljubio Obersnela.

Iako se bivši riječki gradonačelnik našao na predstavljanju knjige u Centru Zamet, Roje je umjesto poljubaca, s brojnim uzvanicima podijelio uspomene iz infrastrukturno puno skromnijeg riječkog sportskog doba.
–Odlučujuću kvalifikacijsku utakmicu za ulazak u Prvu ligu odigrali smo na rivi u Voloskom. Prvu godinu našeg prvoligaškog života domaće utakmice igrali smo u lučici na Grčevu, snalazili smo se kako smo znali, prisjetio se Roje. Iduću sezonu neke smo odlučujuće susrete igrali na bazenu u Rovinju, stalno smo se negdje selili. Bazen na Kantridi izgrađen je 1972. godine, ali nije odmah imao grijanje, stoga smo završnicu Kupa kao domaćini igrali u Splitu i Ljubljani. Danas je situacija potpuno drukčija, Primorje ima izuzetno kvalitetne uvjete za rad, smatra Roje.

800 tisuća korisnika u 2021.
„Tisuće“ treninga i utakmica u Dvorani mladosti odigrao je riječki „rukometni zlatnik“ Alvaro Načinović.
-Dvorana mladosti meni je daleko najdraži sportski objekt. U tom sam prostoru doživio prekrasne sportske trenutke, od ulaska sa Zametom u tadašnju Prvu ligu, do osvajanja Svjetskog juniorskog prvenstva 1987. godine. Dvorana je bila nadaleko poznata po kvalitetnom parketu, kad god bi negdje igrali svi su pričali o toj podlozi. Prošlo je puno vremena, ali uspomene su još uvijek svježe, s emocijom u glasu svojih se sportskih dana prisjetio osvajač zlatne olimpijske medalje na Igrama u Atlanti 1996. godine.
Posljednjih 15 godina riječkim sportskim objektima upravlja Rijeka sport, tvrtka čija je obljetnica “kriva” za nastanak monografije.

-Ovom smo monografijom željeli prikazati zaista dojmljivu gradsku sportsku infrastrukturu te potaknuti mlade da se zainteresiraju za sport. Knjiga je i svojevrsna zahvala našim olimpijcima i osvajačima brojnih svjetskih i europskih odličja, istaknuo je direktor Rijeka sporta Igor Butorac.
Koliko Riječani koriste gradske sportske objekte dokazuju i brojke iz 2021. godine, u kojoj je dvorane i terene koristilo preko 800 tisuća građana.