Prema najnovijim istraživanjima, čak 64,8% hrvatskih građana ima prekomjernu tjelesnu težinu, po čemu smo službeno najdeblja europska nacija. Situacija je alarmantna i u dječjoj polulaciji, u kojoj 35% mališana ulazi u kategoriju pretilih osoba s indeksom tjelesne mase većim od graničnih 25.
Podaci su to iznijeti na predavanju u povodu Hrvatskog dana osviještenosti o debljini održanog u riječkoj Gradskoj vijećnici, na kojem se prisutnim građanima pokušalo ukazati na sve prisutniji globalni zdravstveni problem.
Debljina je usko povezana s dijabetesom, masnom jetrom, zloćudnim bolestima, depresijom i anksioznošću, rekao je dr. Davor Štimac, iznijevši prilično šokantna predviđanja budućnosti.
–Ukoliko se nastavimo debljati ovakvim tempom, do 2060. godine imat ćemo 75% žena i 91% pretilih muškaraca, kao i 88% pretile djece, što znači da će nam, prema današnjim kriterijima, gotovo čitava populacija imati prekomjernu tjelesnu težinu, upozorio je Štimac.
No kako svaki problem zahtijeva konkretno rješenje, tako je i Hrvatsko društvo za debljinu donijelo smjernice za borbu protiv prekomjerne tjelesne težine, među kojima su, uz kirurške metode, pravilna prehrana i redovna tjelesna aktivnost.
–Ukoliko prehranom unosimo previše kalorija dolazi do nagomilavanja kilograma i masnog tkiva. U početku toga nismo niti svjesni, ali kada više ne možemo zakopčati pojas na hlačama, shvatimo da smo u problemu. U tom trenutku imamo samo dvije opcije: da „zažmirimo“ i nastavimo dalje na jednak način, ili da se krenemo kretati i zdravije hraniti, naglasio je dr. Andrej Belančić u dijelu predavanja o važnosti prehrane u prevenciji i liječenju debljine, odgovorivši na pitanje koliko je kalorija dovoljno unijeti u organizam tijekom jednoga dana.
“Stop” krafnama i sladoledu, “dobrodošlica” batatu i riži
-Ako za primjer uzmemo umjereno aktivnog muškarca u dobi od 50-ak godina, dolazimo do brojke od dvije tisuće kalorija dnevno. Ukoliko govorimo o osobi kojoj indeks tjelesne mase prelazi visokih 30, taj ćemo broj smanjiti za 250 kalorija. Nije važna samo kalorijska vrijednost namirnica, već i vrsta hrane koju unosimo u organizam. Jednostavne ugljikohidrate poput krafne, sladoleda i čokolade treba izbjegavati, dok su, primjerice, batat, integralni kruh ili riža namirnice s vrha “idealnog” prehrambenog popisa, naglasio je Belančić, potkrijepivši izlaganje konkretnim primjerom zdravih obroka.
–Što se tiče rasporeda nutrijenata u tanjuru, pola obroka trebalo bi činiti voće i povrće, a preostali dio ugljikohidrati i proteini u podjednakom omjeru. Vrlo je važan i unos vode, tijekom 24 sata trebalo bi unijeti dvije do dvije i pol litre.
Za doručak preporučujem zobene pahuljice, voće (vlakna), indijske oraščiće (zdrave masti), malomasno mlijeko i žlicu svježeg kravljeg sira. Dobar izbor ručka predstavljalo bi 60 grama riže i 100 grama graška kao izvora ugljikohidrata, 90 grama konjskog mesa, odnosno ribe ili piletine čime ćemo unijeti proteinski dio. Rajčice i mrkva mogu činiti dio tanjura predviđen za povrće, dok je maslinovo ulje odličan izvor masti.
Deset tisuća koraka “zlatna” brojka
Kada je u pitanju prevencija debljine, zdrava prehrana i kretanje idu “ruku pod ruku”.
–Dnevno bi trebalo napraviti između 10 i 12 tisuća koraka. Međutim, često u pozadini problema s pretilošću stoje određena psihička stanja, jer ponekad u nekim euforičnim ili depresivnim situacijama pretjerano posežemo za hranom, dodala je prof. dr. Sanja Klobučar.
Problemi s debljinom nisu samo hrvatska posebnost, jer gotovo dvije milijarde ljudi u svijetu ima problema s pretilošću. Uzor svima može biti Danska kao zemlja s najmanje pretilih građana, dok su Maltežani „rame uz rame“ s Hrvatskom kao europska zemlja s najviše pretilih stanovnika.
