Nordijsko hodanje sve je popularniji oblik rekreacije. Aktivnost kojom se koristeći posebne štapove aktivira čak 90 posto mišića, a sagorijeva 40% više kalorija nego kod običnog hodanja, prepoznata je i u Klubu športske rekreacije Gorovo, koji u suradnji s Turističkom zajednicom grada Opatije svake subote za opatijske rekreativce organizira zanimljivu „lungo mare“ rutu s početkom i ciljem ispred Vile Angioline. Proteklog se vikenda šetalo do Ičića i natrag.
-Staza je dugačka sedam i pol kilometara, a riječ je o ruti koja je kroz povijest zdravstvenog turizma bila poznata u terapeutskom liječenju. Nordijskim hodanjem mogu se baviti svi, od onih koji se oporavljaju od bolesti do ljudi koji žele živjeti aktivno. Od opreme su dovoljni posebno dizajnirani štapovi koje podijelimo prije početka hodanja, te tenisice i neka lagana trenerka. Ovdje smo svake subote u deset sati, a osim Opatijaca dolaze rekreativci iz Rijeke i okolice, rekao je Damir Benedeković, jedan od licenciranih vodiča iz Gorova.
Pandemija pomogla popularizaciji nordijskog hodanja
Broj nordijskih hodača raste velikom brzinom.
-Paradoksalno zvuči kako je baš pandemija koronavirusa pomogla razvoju nordijskog hodanja. Ljudima je u ono vrijeme zatvorenih dvorana i društvenih objekata nedostajao neki oblik dopuštenog kretanja, kojeg su pronašli upravo u nordijskom hodanju. Broj hodača posljednjih se nekoliko godina povećao za 300 do 500%, što je zaista fascinantna brojka, dodao je Benedeković.
A među brojnim rekreativcima koji su subotnje jutro, umjesto u kafiću, odlučili provesti šetajući uz more našao se i Dubravko Lekić, umirovljenik koji ne propušta opatijske subotnje nordijske šetnje.
-Volim nordijsko hodanje jer je jako dobro za zdravlje. Šetam dva puta tjedno, a primijetio sam mnoge zdravstvene blagodati, primjerice, regulirao sam krvni tlak i otklonio bolove u leđima. S druge strane korisno je i kao kvalitetan oblik druženja, jer često organizirano odlazimo u šetnje s nordijskim hodačima iz čitave Hrvatske, naglasio je Dubravko.
Sa svrhom informiranja rekreativaca, na opatijskoj šetnici postavljene su četiri ploče s podacima i formulama o tjelesnoj aktivnosti, koje je prije odlaska u Ičiće predstavio fizioterapeut Paolo Šorić iz opatijske Thalassotherapije.
-Na prvoj ploči objašnjeno je kako se mjeri puls. Formula po kojoj ćemo izračunati naš teoretski maksimalni puls glasi 220 minus godine života. Kad tu brojku pomnožimo s 0,5 ili 0,7 dobijemo 50 ili 70 posto naše maksimalne srčane frekvencije, što je optimalna zona za rekreativne aktivnosti, rekao je Šorić, objasnivši sadržaj ostalih ploča.
-Na jednoj od ploča nalazi se tzv. Borgova skala koja predstavlja subjektivnu percepciju opterećenja od 1 do 10. Jedan označava jako lagani intenzitet, a deset maksimalni napor. Za kardiološke pacijente, ali i sve ostale rekreativce najbolje je da se rekreiraju u zoni umjereno do djelomično teško, jer tada ostvaruju najveću korist za organizam.
Intervalno hodanje za bolju formu
Za one ambicioznije i u boljoj formi, Šorić je preporučio intervalno hodanje.
-To znači da se napravi kraći interval jakog intenziteta poput brzog hodanja ili trčkaranja, nakon čega slijedi nešto duži period hodanja umjerenog intenziteta. U tom slučaju ne govorimo više o šetnji, već strukturiranoj tjelesnoj aktivnosti koja se može smatrati laganim treningom.
Iz teorije se krenulo u praksu, pa su opatijski „nordijci“ brzim hodom krenuli prema Ičićima, gdje su odradili i lakši aerobni trening. Uslijedio je povratak u Opatiju, i ono tako važno „treće poluvrijeme“ druženja i razmjene dojmova.
Zadovoljan viđenim bio je Goran Pavlović iz Turističke zajednice grada Opatije.
–Rekreativni turizam sve je popularniji među posjetiteljima. Današnji turist osim mora i plaža traži aktivan odmor, pa su šetnje i šetnice kojima Opatija obiluje postali neizostavan dio turističke ponude, podvukao je Pavlović.
Začetnik lječilišta u Opatiji Max Joseph Ortel još je krajem 18. stoljeća rekao kako smo našem tijelu dužni dati trideset minuta tjelesne aktivnosti dnevno. Njemački liječnik bio bi ponosan na moderne Opatijce, koji su riječi „pionira“ kardiološke rehabilitacije najozbiljnije shvatili.
