U vijećnici Grada Rijeke jučer je održana prezentacija „Strategije razvoja parasporta u Republici Hrvatskoj 2022.-2030.“ u sklopu koje su predstavljeni ciljevi i vizija razvoja sporta za osobe s invaliditetom, odnosno parasporta u navedenom razdoblju.
„Strategija razvoja parasporta u Republici Hrvatskoj 2022.-2030.“ sadrži veliki broj kvantitativnih podataka, stavove i mišljenja trenera u parasportu, kao i intervjue sa svim ključnim dionicima. Prema ovoj Strategiji do 2030. godine težiti će se ostvarivanju ukupno 33 strateška cilja koji su podijeljeni u šest područja.
Cilj bolje uključivanje u društvo osoba s invaliditetom
Autori Strategije su doc. dr. sc. Zrinko Čustonja, doc. dr. sc. Dario Škegro, Ratko Kovačić, dipl. oecc. i Ticijan Komparić, prof. U Strategiji, među ostalim, stoji i kako se sustavnim razvojem parasporta želi poslati poruka o uključivosti u sport, pogotovo mladih osoba s invaliditetom te kako će dugoročna politika razvoja parasporta omogućiti osobama s invaliditetom bolje uključivanje u društvo čime se poboljšava njihova kvaliteta života, dok se talentiranim parasportašima žele omogućiti što bolji uvjeti za ispunjavanje njihovih potencijala i postizanje što boljih rezultata na svim razinama natjecanja.
Predstavljanju Strategije prisustvovali su gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, pročelnik Odjela za sport i tehničku kulturu Grada Rijeke Zdravko Ivanković, županijska pročelnica za kulturu, sport i tehničku kulturu Sonja Šišić, predsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora (HPO) Ratko Kovačić, predsjednik Sportskog saveza osoba i invaliditetom grada Rijeke Ivan Kombol, predsjednik Saveza športova osoba s invaliditetom Primorsko-goranske županije Zvonimir Brozić te tajnik Športskog saveza osoba s invaliditetom grada Rijeke Luka Dobrović kao i drugi predstavnici jedinica lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije.
Prema riječima predsjednika HPO-a Ratka Kovačića, ovom Strategijom želi se dodatno potaknuti lokalna i regionalna samouprava na dodatno ulaganje u parasport kao i ukazati na probleme s kojima se parasportaši susreću, ali i upoznati javnost s projektima i programima koji se kroz navedeno razdoblje žele i planiraju realizirati.
„Sport ima veliku ulogu u socijalizaciji prvenstveno djece s invaliditetom. Kroz sport se osobe s invaliditetom mogu lakše uključiti u društvo i postati aktivni članovi zajednice“, rekao je Kovačić.
Važnost ulaganja u parasport naglasio je i riječki gradonačelnik Marko Filipović koji je istaknuo kako su uvjeti u sportskim dvoranama kojima upravlja Rijeka sport, a posebno Dvorana Zamet, prilagođeni osobama s invaliditetom.
“Društvo jednakih šansi”
„Društvo jednakih šansi nešto je što u Rijeci ne trebamo puno podcrtavati, jer kao Grad brinemo o tome da budemo ujedinjeni u našoj različitosti. Po pitanju sporta osoba s invaliditetom na području grada, ali i cijele županije vjerujem da se radi puno što dokazuje i broj iznimno uspješnih sportaša koji su postigli zavidne rezultate. Naša je uloga, kao jedinice lokalne samouprave da budemo posebno senzibilni prema potrebama osoba s invaliditetom te da im, što je više moguće, omogućimo dobre uvjete za bavljenje sportom“, zaključio je Filipović.
U sustavu hrvatskoga parasporta trenutno djeluje 15 nacionalnih parasportskih saveza. Od tog broja 14 je nacionalnih parasportskih saveza prema vrsti sporta, a jedan iz kategorije prema vrsti invaliditeta (Hrvatski športski savez slijepih). Deset saveza su nacionalni savezi ljetnih paraolimpijskih sportova, jedan je nacionalni savez zimskih paraolimpijskih sportova, a pokriva tri paraolimpijska sporta: para alpsko skijanje, para nordijsko skijanje i parasnowboarding te još tri nacionalna saveza neparaolimpijskih sportova (parakarate, parašah i para obaranje ruku). Također, danas se na programu paraolimpijskih igara nalazi ukupno 28 paraolimpijskih sportova od čega šest zimskih i 22 ljetna parasporta.
570 sportaša s invaliditetom u Rijeci
Prema podacima Hrvatskog paraolimpijskog odbora u Hrvatskoj danas postoje 182 kluba koja okupljaju osobe s invaliditetom. Što se tiče Rijeke, Športski savez osoba s invaliditetom osnovan je 2009. godine kao sljednik Saveza za sport i rekreaciju općine Rijeka, koji je osnovan 1983. Kroz program javnih potreba u sportu sufinanciraju se projekti rane integracije i rehabilitacije osoba sa posebnim potrebama, kao i sufinanciranje redovnih aktivnosti Športskog saveza osoba s invaliditetom grada Rijeke, odnosno sportskih udruga osoba s invaliditetom i oštećena sluha, kao i osoba s teškoćama u razvoju.
Članstvo Saveza čini 9 sportskih klubova osoba s invaliditetom te 5 pridruženih članica sportskih klubova gluhih, dok broj sportaša u klubovima iznosi 570. Savez obavlja sve administrativne i stručne poslove, kao i promociju sporta među osobama s invaliditetom, te također prijavljuje i provodi EU projekte.
